USLUGE

• Legalizacija objekta – prije dobivanje rješenja o izvedenom stanju
• Legalizacija objekta – postupci nakon dobivanje rješenja o izvedenom stanju
• Geodetski projekt
• Parcelacija zemljišta
• Iskolčenje (objekta i međa)
• Upis u katastar i zemljišnu knjigu
• Usklađenje katastra i gruntovnice
• Obnova međe
• Etažiranje
• Geodetsko snimanje vodova
• Poslovi projektiranja, praćenja i nadzor građevinskih radova
• Snimanje kamenoloma


Legalizacija objekta – prije dobivanje rješenja o izvedenom stanju

Što je to legalizacija objekta?
Legalizacija objekta je ishođenje odgovarajućeg akta (rješenje o izvedenom stanju) kojim se bespravno izgrađeni objekt legalizira. Objekt koji je izgrađen, dograđen, nadograđen, ili rekonstruiran bez odobrenja za gradnju (građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, lokacijska dozvola, potvrda na glavni projekt ili neki drugi naziv) nakon 15. veljače 1968.g. smatra se nelegalnim objektom. Ako je za objekt postojala građevinska dozvola, ali objekt nije izgrađen u skladu s tom dozvolom, također se smatra nelegalnom građevinom. U postupku legalizacije bespravno sagrađenih zgrada primjenjuje se Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/2012), koji je stupio na snagu 06.08.2012.g. Zašto je potrebno ozakoniti objekt? Legalizacijom se omogućuje evidentiranje zgrade u katastarskom operatu i upis u zemljišne knjige te priključenje na komunalnu infrastrukturu, elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu. Dokaz legalnosti gradnje građevine jedan je od nužnih uvjeta za prijavu za sredstva iz Europskih fondova. Obavljanje gospodarskih djelatnosti bilo u ugostiteljstvu, trgovini, turizmu itd. moguće je samo u legalnim građevinama. Bez legalnog objekta nije moguće dobiti kredit zbog zabilježbe u zemljišnoknjižnom izvadku da za građevinu nije priložena građevna i uporabna dozvola. Ukoliko objekt nije legaliziran ne može se provesti etažiranje, podjela imovine, rekonstrukcija i nadogradnja. Što se sve smatra nezakonito izgrađenom zgradom? Nezakonito izgrađenom zgradom smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže. Na Geoportalu Državne geodetske uprave možete vidjeti da li je objekt vidljiv na digitalnoj ortofoto karti?
Uvjeti za legalizaciju zgrada:
Osnovni uvjeti ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade su:
• da su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže
• da je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti DOF5/2011 Državne geodetske uprave od 21.lipnja 2011. ili ako nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

Napomena: Rješenje o izvedenom stanju ne može se donijeti za nezakonito izgrađenu zgradu u vezi s kojom je u tijeku sudski spor pokrenut prije podnošenja zahtjeva za donošenje tog rješenja povodom tužbe za zaštitu vlasništva ili drugog stvarnog prava u vezi s tom zgradom ili zemljištem na kojemu je izgrađena, ako to stranka istakne i dokaže prije donošenja rješenja. Postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju za zgradu prekida se do okončanja sudskog spora. Stranka koja se nije odazvala pozivu za uvid u spis predmeta radi izjašnjenja ne može zbog toga tražiti obnovu postupka
Rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena. Završena zgrada, odnosno završeni dio zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju:

• smatra se u smislu posebnog zakona postojećom građevinom
• može se sukladno posebnim propisima rabiti, rekonstruirati, priključiti na komunalne vodne građevine, elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu
• za obavljanje djelatnosti u istoj može se izdati rješenje prema posebnom zakonu
• može izdati potvrda da njezin posebni dio predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu

Legalizacija objekta – postupci nakon dobivanje rješenja o izvedenom stanju

Nakon dobivanja Rješenja o izvednom stanju, slijedeći korak je upis legalnog objekta u katastar i zemljišne knjige (prema čl.35 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama). Za upis objekta u katastar i zemljišne knjige, potrebno je napraviti Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama i drugim građevinama. Elaborat ovjerava i provodi nadležni katastarski ured i službenim putem šalje na provedbu u gruntovnicu.

Geodetski projekt

Dana 1. siječnja 2014. godine stupio je na snagu novi Zakon o gradnji, novi Zakon o prostornom uređenju te novi Zakon o građevinskoj inspekciji a samim time prestao je važiti stari Zakon o prostornom uređenju i gradnji od 1. listopada 2007. godine. Novim zakonom prestaje postojati posebna geodetska podloga a uvodi se geodetski projekt. Geodetski projekt objedinjava sve geodetske usluge potrebne za izgradnju objekta i upis u katastar i zemljišne knjige:

• izrada podloge za projektiranje objekta (geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja)
• formiranje građevinske čestice elaboratom parcelacije
• usklađenje stanja u katastru i zemljišnoj knjizi
• iskolčenje objekta na terenu i izrada elaborata iskolčenja
• upis objekta u katastar i zemljišne knjige
• izrada izjave ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu sa geodetskim projektom

Parcelacija zemljišta

Parcelacija zemljišta je postupak kojim se vrši promjena oblika i površine parcele u katastru i zemljišnoj knjizi. Uglavnom se jedna katastarska dijeli na više njih ili se više čestica spaja u jednu, a može se raditi u građevinskom i poljoprivrednom području. Parcelacija građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja i parcelacija građevinskog zemljišta izvan tog područja može se provoditi samo u skladu s pravomoćnim dokumentima ili aktima prostornog uređenja, urbanističkim planom uređenja i detaljnim planom uređenja, kojim je definiran oblik i položaj katastarske čestice čije se formiranje predlaže tim aktima.
Zašto se radi parcelacijski elaborat?
Parcelacijski elaborat se radi za formiranje jedne ili više čestica u svrhu:

• kupnje ili prodaje nekretnina
• ostavinske diobe
• dobivanja hipotekarnog kredita
• diobe obiteljske imovine
• rješavanja imovinsko-pravnih odnosa
• formiranja građevnih čestica ili čestica služnih njima (prilazni putevi)
• okrupnjavanja čestica

Dokumenti potrebni za izradu parcelacijskog elaborata Prije predaje parcelacijskog elaborata u katastar potrebno ishodovati slijedeće dokumente:

• kopiju katastarskog plana
• vlasnički list
• posjedovni list
• potvrdu o namjeni zemljišta i suglasnost Agencije za čestice koje nisu građevne (poljoprivredno zemljište)
• dozvolu za formiranje čestice za građevinsko zemljište
• Dokumenti ne smiju biti stariji od šest mjeseci.

Iskolčenje (objekata i međa)

Iskolčenje je postupak prenošenja i označavanja projektiranih dimenzija na terenu.

Iskolčenje objekta
Iskolčenje objekata prije gradnje i izrada elaborata iskolčenja zakonska je obaveza za stambene i poslovne građevine. Nakon ishođenja rješenja o uvjetima građenja ili građevinske dozvole ovlašteni geodet iskolčit će objekt na građevinskoj lokaciji. Svrha iskolčenja objekta je da se objekt sagradi na točno za to projektom predviđeno mjesto. Nakon iskolčenja objekta radi se elaborat iskolčenja. Elaborat iskolčenja građevine ili elaborat o iskolčenju građevine je skup grafičkih i pisanih dokumenata koji opisuju iskolčenje objekta obavljeno na terenu. Nužan je za početak gradnje, što je definirano Zakonom o prostornom uređenju i gradnji. Dokumenti potrebni za elaborat iskolčenja su:

• Rješenje o uvjetima građenja - objekti do 400 četvornih metara i poljoprivredne zgrade do 600 četvornih metara
• pravomoćna građevinska (lokacijska) dozvola
• glavni projekt na uvid (arhitektonski projekt)

Iskolčenje međe
Iskolčenje međe, tj. međnih linija je postupak kojim se na terenu definiraju međe prema katastarskim podacima. Ovaj postupak je najvažniji prilikom prodaje ili kupnje zemljišta, jer su česti slučajevi gdje kupac prilikom kupnje kupuje zemljište određene kvadrature, a nakon izmjere se ustanovi da je na terenu stanje sasvim drugačije

Upis u katastar i zemljišnu knjigu

Svaki vlasnik izgrađene nekretnine ima zakonsku obvezu evidentirati objekt u katastru i zemljišnoj knjizi, kao i svaku promjenu na nekretnini. Upis objekta je postupak kojim se evidentira objekt na katastru i u zemljišnoj knjizi. Objekt se upisuje na temelju izrađenog elaborata za evidentiranje zgrada ili drugih građevina. Kuću ili građevinu je, osim što je to zakonska obaveza, potrebno evidentirati:

• kod kupoprodaje (čisti papiri), • legalizacije objekta, • hipoteke, • kod prijave boravka, • etažiranja (objekti sa 2 ili više stanova).

Za upis objekta potrebna je: • kopija katastarskog plana • izvadak iz zemljišne knjige • posjedovni list • Dokaz o legalnosti objekta, koji može biti:


Ako je građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole. Katastarski ured izdaje uvjerenje o vremenu evidentiranja građevine na temelju podataka s kojima raspolaže i koji se smatraju dokazom da je neka građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine. Ako katastarski ured ne raspolaže sa potrebnim podacima, tada uvjerenje o vremenu građenja građevine izdaje nadležno upravno tijelo na temelju snimka postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ukartiranom građevinom, ili na temelju geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici.
Građevina izgrađena do 19. lipnja 1991. godine
Ako je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela izdanog do 19. lipnja 1991. godine potrebna je:

• pravomoćna građevinska dozvola i potvrda da u vezi s tom građevinom nije u tijeku postupak građevinske inspekcije
Građevina izgrađena od 20. lipnja 1991. godine do 1. listopada 2007. godine
Ako je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do 1. listopada 2007. godine nadležno upravno tijelo izdaje • uvjerenje za uporabu
Građevina izgrađena od 1. listopada 2007. godine
Za upis građevine u katastarski operat nakon donošenja novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji, koji se primjenjuje od 1. listopada 2007. godine, potrebna je:
• Uporabna dozvola - za građevine za koje se izdaje građevinska dozvola
• Završni izvještaj nadzornog inženjera
- za građevine za koje se izdaje rješenje o uvjetima građenja.

Usklađenje katastra i gruntovnice

Usklađenje katastra i gruntovnice je postupak kojim se usklađuju podaci katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja. Geodetski stručnjak izradit će geodetski elaborat usklađenja katastarskog i gruntovnog stanja. U Republici Hrvatskoj još uvijek postoje katastarske općine u kojima se razlikuju podaci katastra i zemljišne knjige te se zbog toga i rade nove izmjere. U katastru, odnosno u posjedovnom listu piše površina vaše čestice, a u gruntovnoj neka potpuno drugačija površina i dolazimo do problema što na terenu stvarno koristite i kolika je površina čestice koju koristite. Uzrok neusklađenosti podataka katastra i gruntovnice je taj što se u prošlosti nisu prijavljivale promjene na zemljištu u gruntovnici (vlasništvo), zbog izbjegavanja plaćanja poreza iako su ljudi međusobno sklapali kupoprodajne ugovore. Ukoliko prodajete zemljište, odlučili ste graditi, želite etažirati objekt, ili ste u postupku ishođenja rješenja o izvedenom stanju objekta, nužno je uskladiti katastarske i gruntovne (zemljišnoknjižne) podatke. U protivnom teško ćete prodati zemljište, nećete moći ishoditi potrebne dozvole za gradnju, nećete moći provesti etažiranje i tako dalje.

Obnova međe

Od vlasnika nekretnine - zemljišta se očekuje da zna gdje su granice njegove čestice. Ukoliko ne zna, od geodetskog stručnjaka može zatražiti da mu na terenu pokaže gdje prolaze međne linije njegove čestice.

Etažiranje

Etažiranje je postupak kojim se uspostavlja etažno vlasništvo. Etažno vlasništvo je vlasništvo nad stanom ili drugom samostalnom prostorijom (poslovnim prostorom, garažom, tavanskim prostorom) povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom, ili od prava građenja sa zgradom.
Što se sve može etažirati?
Etažirati se mogu obiteljske zgrade sa 2 i više etažnih jedinica kao i veće ili velike stambene zgrade sa stotinama etažnih jedinica. Etažirati treba uvijek sve stanove, poslovne prostore, garaže i drugo u zgradi.

Koji su preduvjeti za etažiranje?
Za postupak etažiranja objekt mora biti upisan u katastar i zemljišnu knjigu.

Što se postiže etažiranjem?
Etažiranjem se postaje vlasnik nad stanom, poslovnim prostorom, garažom i sl., a uvlasnikom nad idealnim dijelom predmetne nekretnine. Jedini pravni dokaz o tome da ste Vi vlasnik stana, poslovnog prostora ili neke druge nekretnine je izvadak iz zemljišnih knjiga, tj. gruntovnice. Stanovi, garaže, poslovni prostori i slično ne mogu se upisati u zemljišnu knjigu dok zgrada nije etažirana. Ako ste vlasnik stana u zgradi koja nije etažirana, postoji mogućnost da je Vaša dokumentacija o vlasništvu dostupna u tzv. knjizi položenih ugovora. Etažiranjem se potpuno sređuje zemljišnoknjižno stanje Vašeg stana, poslovnog prostora, garaže itd., odnosno cijele nekretnine (zemljišta sa zgradom). Etažiranjem se utvrđuje stvarni i ispravni omjer svakog suvlasnika u suvlasništvu nekretnine, čime se uspostavlja i pravedan odnos u sufinanciranju održavanja nekretnine (pričuva i sl.). Ukoliko provedete postupak etažiranja, moći ćete provesti sljedeće radnje: dobivanje hipotekarnog kredita, kupnju, odnosno prodaju nekretnina, diobu obiteljskih nekretnina, ostavinsku diobu, utvrđivanje udjela pojedinih suvlasnika u troškovima upravljanja i održavanja objekta
Za izradu elaborata o etažiranju potrebno je pribaviti sljedeće dokumente:

• nacrti objekta iz ovjerenog projekta ili gradskog arhiva (idu uz građevinsku dozvolu)
• građevinska dozvola ili potvrda o vremenu gradnje
• kopija katastarskog plana
• prijepis posjedovnog lista (katastar)
• zemljišnoknjižni izvadak (gruntovnica).

Geodetsko snimanje vodova

Geodetsko snimanje vodova obuhvaća izmjeru položaja lomnih točaka vodova, izmjeru visinskih lomnih točaka vodova, križanja s ostalim vodovima i izmjeru pripadajućih objekata.U katastru vodova vode se podaci za vodove i pripadajuće objekte elektroenergetske, telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, toplovodne, plinovodne i naftovodne mreže. Geodetsko snimanje voda izgrađenog za potrebe kućnog priključka, provodi se na način da se vodovi mjere do priključnog mjesta na zidu objekta, odnosno do prvog okna.Na temelju geodetskog snimanja vodova izrađuje se geodetski elaborat za katastar vodova, za novoizgrađeni vod i za svaku promjenu na vodu. Geodetska izmjera položenih vodova od izrazite je važnosti za održavanje, ponovno pronalaženje, i naknadno planiranje ili izvođenje radova u neposrednoj blizini samih vodova. Geodetski elaborat za katastar vodova sadrži skicu izmjere, geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja izgrađenog voda na kojem su prikazane izmjerene točke, kako su one spojene i nadmorske visine terena i voda. Geodetski elaborat sadrži i popis koordinata izmjerenih točaka, tehničko izvješće, i dr. Geodetski elaborat snimanja vodova predaje se na pregled i ovjeru u nadležni Katastar vodova. Podaci iz elaborata unose se u katastar vodova.

Poslovi projektiranja, praćenja i nadzor građevinskih radova

Prilikom izvođenja građevinskih radova potrebna je prvo izrada projektne dokumentacije:

• Geodetski projekt
• izrada grafičkih priloga za stručne podloge i idejna rješenja
• izrada posebnih geodetskih podloga za duge linijske objekte
• izrada preglednih karata različitih mjerila i sadržaja
• geodetski situacijski nacrti

Geodetski izmjere i nadzor kod izvođenja građevinskih radova:

• kontrolna geodetska mjerenja tijekom građenja
• položajno i visinsko praćenje pomaka objekta tijekom i nakon građenja.
• precizna izmjera kod izvođenja strojarskih, građevinskih i drugih radova u industriji.

Izmjera se vrši preciznim geodetskim instrumentima, opaža geodetski stručnjak sa iskustvom na toj vrsti poslova, kako bi se postigla zahtijevana točnost opažanja, propisana projektnim zadatkom.

Snimanje kamenoloma

Geodetsko snimanje kamenoloma prije početka eksploatacije potrebno je u svrhu određivanja kamenoloma u prostoru i urbanistička rješenja, kao podloga za elaborate o isplativosti i elaborate o ekološkom utjecaju kamenoloma na okoliš. Također je potrebno, zbog praćenja radova u kamenolomu, i izračunati masu odlomljene stjenske mase. Koncesionar je dužan davatelju koncesije svake godine predati elaborat o obavljenom iskopu te godine, te o stanju rezervi u kamenolomu. U tu svrhu potrebno je jednom godišnje izvršiti geodetsko snimanje stvarnog stanja u kamenolomu i izračunati količinu kamena koji je proizvodnim procesom uklonjen iz kamenoloma.


POVRATAK NA VRH STRANICE

USLUGE

img

Legalizacija objekta – prije dobivanje rješenja o izvedenom stanju, Legalizacija objekta – postupci nakon dobivanje rješenja o izvedenom stanju, Geodetski projekt, Parcelacija zemljišta, Iskolčenje (objekta i međa), Upis u katastar i zemljišnu knjigu, Usklađenje katastra i gruntovnice,VIŠE

KONTAKT

img

Adresa: Četvrt Žarka Dražojevića 3/I
21310 Omiš
Direktor: Tonći Bauk
E-mail: skalina@st.t-com.hr VIŠE